Conmusterm

Conmusterm

Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj

voditelj projekta:

akademik Nikša Gligo, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

ustanova nositelj projekta:

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Novosti

Sve novosti

Suradnici

  • mr. sc. Sanja Kiš Žuvela, Umjetnička škola Franje Lučića, Velika Gorica
  • dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
  • dr. sc. Krešimir Sučević-Međeral, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
  • dr. sc. Ana Ostroški Anić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

trajanje projekta: 4 godine (8. rujna 2014.7. rujna 2018.)

O projektu

Temeljno glazbeno nazivlje jedna je od kritičnih točaka institucionalnoga glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj već od samih njegovih početaka u prvim desetljećima 19. stoljeća. Pritom je jednu od najvećih poteškoća oduvijek predstavljao (i još uvijek predstavlja!) kroničan nedostatak referentne stručne literature na hrvatskome jeziku. U početku je tomu bilo tako i stoga što hrvatski uopće nije bio priznat kao službeni jezik u javnim obrazovnim ustanovama sve do 1847. godine, a već je 1850. uspostavljena jezična unija hrvatskoga i srpskoga koja je u različitim oblicima na snazi bila sve do kraja 1980-ih.

Prva su instruktivna izdanja na hrvatskome jeziku namijenjena učenicima javnih glazbenih škola uglavnom predstavljala prijevode provjerenih stranih priručnika, poput najvažnijega i najutjecajnijega Kuhačeva Katekizma glazbe koji je svojim značajem utemeljenju hrvatskoga glazbenog nazivlja donio koliko koristi, toliko i štete, imajući u vidu autorova visokoindividualizirana nazivoslovna rješenja. Kuhačevi, kao i neologizmi drugih autora nastali prevođenjem stranih glazbenih naziva često su bili morfološki nespretni, semantički neadekvatni (značenjski nisu odgovarali stranim izvornicima), leksički neprihvatljivi, a većini je bio namjerno pridodan i arhaičan prizvuk kako bi se dobio dojam njihove ukorijenjenosti u povijesnosti narodnoga jezika. Tome usprkos značajan se broj upravo temeljnih naziva nije uspio održati u praksi, što lako možemo pratiti tragajući za rijetkim konstantama u domaćoj stručnoj literaturi.

Pročitaj više